Harmonika na prostorima Balkana
Strana 1 od 1
Harmonika na prostorima Balkana
(Sa sajta "Balkan accordion", koji je nazalost ugasen, prenosim ovaj tekst)
HARMONIKA U SRBIJI
Moze se reci da je Aca Krnjevac bio prvi koji je uveo harmoniku u narodnu muziku na prostorima Srbije, dvadesetih godina dvadesetog veka. Aca Krnjevac je bio jedan od strucnjaka za hromatsku harmoniku u to vreme. Medju najpoznatijim iz generacija koje slede je i Miodrag Todorovic Krnjevac, sin Ace Krnjevca, rodjen 1924, svirao je slicnim stilom kao i njegov otac. Zatim, pedesetih godina, na harmonikasku scenu Srbije stupa i Radojka Zivkovic, tako da onda pored "Mijinog stila" postaje popularan i "Radojkin stil" sviranja harmonike. Njen stil mozda nema neke izuzetne virtuoznosti, ali to kako svira Radojka Zivkovic zvuci stvarno lepo!
Do sezdesetih godina harmonika i nije toliko bila povezana sa tradicijom narodne srpske muzike. Danas ima jak uticaj, tako da je harmonika vrlo popularna u narodnoj muzici. Vise od polovine muzike za harmoniku je u narodnom stilu. Orkestri za narodnu muziku obavezno sadrze barem jednu harmoniku, a ponekad i dve.
HARMONIKA U RUMUNIJI
Prva dijatonska harmonika pojavila se u Rumuniju jos pocetkom devetnaestog veka, ali tek dolaskom hromatske harmonike ona postaje popularan instrument. U to vreme, a i danas, harmonika uglavnom svira zajedno sa violinama. Rumunski i madjarski harmonikasi imaju dosta slican nacin sviranja. Vasile Pandelescu je poznati rumunski harmonikas koji je takodje i kompozitor. Kao nastavnik, on je dao veliki doprinos u razvoju muzike za harmoniku u Rumuniji.
HARMONIKA U BUGARSKOJ
Harmonika je u bugarsku narodnu muziku integrisana tokom pedesetih godina dvadesetog veka. Boris Karlov je prvi bugarski harmonikas koji je napravio snimke sa harmonikom. Bio je vrlo popularan u to vreme, a i dan danas predstavlja osnovu za proucavanje bugarskog narodnog melosa. Uticao je i na svog mladjeg brata Hristo Koleva da pocne da svira harmoniku, tako da imaju i zajednicke snimke. Boris Karlov je poducavao u svoje vreme, a medju njegovim ucenicima najpoznatiji su Emil Kolev i Kosta Kolev. Kosta Kolev je bio i plodan kompozitor, a aranzirao je i mnoge bugarske narodne melodije za harmoniku.
VLAŠKA HARMONIKA
Mešavina izuzetnog moldavskog ritma, tradicionalne rumunske melodičnosti kao i učinak mađarskih instrumenata, vlašku muziku čine praznikom za uvo svakog iole muzički obrazovanog ili jednostavno zainteresovanog etnofila ili slučajnog slušaoca. Bilo da je u pitanju instrumentalna interpretacija ritmičnih i orginalnih narodnih kola ili narodnih pesama sa vokalnim solistom. Instrumenti koji dominiraju ovim melosom su violina i harmonika. Vlaška harmonika je nezamisliva bez velikog imena harmonikaša koji je proslavio ovaj instrument - Slobodana Božinovića!
HARMONIKA U SRBIJI
Moze se reci da je Aca Krnjevac bio prvi koji je uveo harmoniku u narodnu muziku na prostorima Srbije, dvadesetih godina dvadesetog veka. Aca Krnjevac je bio jedan od strucnjaka za hromatsku harmoniku u to vreme. Medju najpoznatijim iz generacija koje slede je i Miodrag Todorovic Krnjevac, sin Ace Krnjevca, rodjen 1924, svirao je slicnim stilom kao i njegov otac. Zatim, pedesetih godina, na harmonikasku scenu Srbije stupa i Radojka Zivkovic, tako da onda pored "Mijinog stila" postaje popularan i "Radojkin stil" sviranja harmonike. Njen stil mozda nema neke izuzetne virtuoznosti, ali to kako svira Radojka Zivkovic zvuci stvarno lepo!
Do sezdesetih godina harmonika i nije toliko bila povezana sa tradicijom narodne srpske muzike. Danas ima jak uticaj, tako da je harmonika vrlo popularna u narodnoj muzici. Vise od polovine muzike za harmoniku je u narodnom stilu. Orkestri za narodnu muziku obavezno sadrze barem jednu harmoniku, a ponekad i dve.
HARMONIKA U RUMUNIJI
Prva dijatonska harmonika pojavila se u Rumuniju jos pocetkom devetnaestog veka, ali tek dolaskom hromatske harmonike ona postaje popularan instrument. U to vreme, a i danas, harmonika uglavnom svira zajedno sa violinama. Rumunski i madjarski harmonikasi imaju dosta slican nacin sviranja. Vasile Pandelescu je poznati rumunski harmonikas koji je takodje i kompozitor. Kao nastavnik, on je dao veliki doprinos u razvoju muzike za harmoniku u Rumuniji.
HARMONIKA U BUGARSKOJ
Harmonika je u bugarsku narodnu muziku integrisana tokom pedesetih godina dvadesetog veka. Boris Karlov je prvi bugarski harmonikas koji je napravio snimke sa harmonikom. Bio je vrlo popularan u to vreme, a i dan danas predstavlja osnovu za proucavanje bugarskog narodnog melosa. Uticao je i na svog mladjeg brata Hristo Koleva da pocne da svira harmoniku, tako da imaju i zajednicke snimke. Boris Karlov je poducavao u svoje vreme, a medju njegovim ucenicima najpoznatiji su Emil Kolev i Kosta Kolev. Kosta Kolev je bio i plodan kompozitor, a aranzirao je i mnoge bugarske narodne melodije za harmoniku.
VLAŠKA HARMONIKA
Mešavina izuzetnog moldavskog ritma, tradicionalne rumunske melodičnosti kao i učinak mađarskih instrumenata, vlašku muziku čine praznikom za uvo svakog iole muzički obrazovanog ili jednostavno zainteresovanog etnofila ili slučajnog slušaoca. Bilo da je u pitanju instrumentalna interpretacija ritmičnih i orginalnih narodnih kola ili narodnih pesama sa vokalnim solistom. Instrumenti koji dominiraju ovim melosom su violina i harmonika. Vlaška harmonika je nezamisliva bez velikog imena harmonikaša koji je proslavio ovaj instrument - Slobodana Božinovića!
Istorija HARMONIKE
Harmonika ima dugu istoriju, i da bi se objasnila treba pogledati glavne komponente koje čine harmoniku. Ti delovi su pisak, meh, klavijatura i bas sekcija.
Muzički instrument sa kojim je sve to počelo je kineski duvački instrument poznat kao Cheng ili Sheng. Sheng je zapravo prvi poznati instrument koji koristi princip vibracije trske, sto je osnova za proizvodnju zvuka kod harmonike. Ovaj instrument ima izmedju 13 i 24 cevi bambusa razlicite dužine, rezonantnu kutiju i pisak. Približni datum kada je nastao ovaj instrument nije poznat, ali se veruje da je stariji više od 2000 godina. Kasnije je takav način proizvodnje zvuka upotrebljen kod harmonike, uz pomoć elastičnih čeličnih jezičaka različitih veličina.
Meh je stavljen na harmoniku kao zamena za duvanje vazduha iz usta, sto dozvoljava i jači pritisak vazduha. Grci i Egipćani su prvi koristili meh još oko 1500. godine pre nove ere za rasplamsavanje vatre u pećima kovačnica. Mehovi su pronadjeni na mnogim slikama iz tog perioda.
Prvi instrument sa klavijaturom je Hydraulus, jos iz antičke Grčke i rimskog vremena. Hydraulus koristi pritisak vode za regulisanje protoka vazduha. Iako je imala vrlo jednostavnu klavijaturu, Hydraulus je pomogao razvoj drugih instrumenata ovog tipa kao što su orgulje, i veruje se da je jedan od predaka koji je pomogao i izgradnji i postanku harmonike.
Bilo je nekih polemika oko toga ko je zapravo izumeo harmoniku. Iako se to često pripisuje Cyrillus Damianu iz Beča, sada se veruje da je Friedrich Bucshmann iz Berlina ipak bio prvi koji je izgradio osnovni model harmonike 1822.
Kao što možete videti, harmonika je razvijana kroz stvaranje mnogih drugih instrumenata i danas dolazi u mnogo različitih vrsta i veličina.
Muzički instrument sa kojim je sve to počelo je kineski duvački instrument poznat kao Cheng ili Sheng. Sheng je zapravo prvi poznati instrument koji koristi princip vibracije trske, sto je osnova za proizvodnju zvuka kod harmonike. Ovaj instrument ima izmedju 13 i 24 cevi bambusa razlicite dužine, rezonantnu kutiju i pisak. Približni datum kada je nastao ovaj instrument nije poznat, ali se veruje da je stariji više od 2000 godina. Kasnije je takav način proizvodnje zvuka upotrebljen kod harmonike, uz pomoć elastičnih čeličnih jezičaka različitih veličina.
Meh je stavljen na harmoniku kao zamena za duvanje vazduha iz usta, sto dozvoljava i jači pritisak vazduha. Grci i Egipćani su prvi koristili meh još oko 1500. godine pre nove ere za rasplamsavanje vatre u pećima kovačnica. Mehovi su pronadjeni na mnogim slikama iz tog perioda.
Prvi instrument sa klavijaturom je Hydraulus, jos iz antičke Grčke i rimskog vremena. Hydraulus koristi pritisak vode za regulisanje protoka vazduha. Iako je imala vrlo jednostavnu klavijaturu, Hydraulus je pomogao razvoj drugih instrumenata ovog tipa kao što su orgulje, i veruje se da je jedan od predaka koji je pomogao i izgradnji i postanku harmonike.
Bilo je nekih polemika oko toga ko je zapravo izumeo harmoniku. Iako se to često pripisuje Cyrillus Damianu iz Beča, sada se veruje da je Friedrich Bucshmann iz Berlina ipak bio prvi koji je izgradio osnovni model harmonike 1822.
Kao što možete videti, harmonika je razvijana kroz stvaranje mnogih drugih instrumenata i danas dolazi u mnogo različitih vrsta i veličina.
Re: Harmonika na prostorima Balkana
Admin - micha56 ::(Sa sajta "Balkan accordion", koji je nazalost ugasen, prenosim ovaj tekst)
Zasto nazalost? Iz tog sajta je proistekao forum Muzika Harmonike
Gost- Gost
Re: Harmonika na prostorima Balkana
E, pa nisam znao da je to bio tvoj sajt - izvinjavaj. Svojevremeno sam citao postove na tom sajtu i svidelo mi se tamo svasta nesto, a sad vise ne postoji - pa sam zbog toga rekao nazalost.
Pozdrav.
Pozdrav.
Similar topics
» Blog "MUZIKA BALKANA - BALKAN MUSIC"
» Usna harmonika
» Vrste harmonika
» Kako se pravi harmonika
» Darko Antic - harmonika
» Usna harmonika
» Vrste harmonika
» Kako se pravi harmonika
» Darko Antic - harmonika
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|